Županija Korčula

OTVORENA PRVA TRGOVINA DŽINA U KORČULI "CURZOLA STORE"

Uz korčulanski džin nudit će i pjenušava vina iz Španjolske i maslinova ulja s otoka

OTVORENA PRVA TRGOVINA DŽINA U KORČULI
Od vrhunskih bijelih vina, izvrsnih crnih vina, brojnih vrsta rakija, glasovitog likera od divlje ruže, neizostavnog prošeka, pa sve do šampanjca od grka – sve se to proizvodi na Korčuli, no od ove godine možete probati i prvi korčulanski džin simboličnog imena Curzola 1298. koji je u petak otvorio vrata svog korčulanskog doma.

Uz DJ-a, dobru hranu i poznatog barmena Petra Kneževića, vlasnika portala „pk gintonic_croatia“, u petak je, na adresi Punta Jurana 14, otvorena prva trgovina džina u Korčuli. Ljubitelji ovog destilata od žitarica i aromatiziranih melasa uživali su u koktelima koje je od korčulanskog džina pripremao barmen Petar Knežević, ali i u dvije vrste pjenušavog vina iz Španjolske Rose Sparkling Pinot noir i White Sparkling Verdejo koji su također dio ponude Curzola store-a. Ova je specijalizirana trgovina pothvat trojice prijatelja Emira Haverića, Toma Schultea i Wernera Durstelera koji su na Korčuli odlučili pomiješati prijateljstvo i posao.

Kako bi ispričali priču o prvom korčulanskom džinu moramo se vratiti u 2010. godinu kad su njegovi autori, inače ljubitelji jedrenja, krstarili Jadranom. Emir Haverić podrijetlom je iz Sarajeva, živi u Hamburgu gdje se bavi fotografijom i režijom. Kako je od malih nogu ljeta provodio na otoku Šipanu, odlučio je s kolegom Tomom Schulteom jedriti Jadranom. Iako je prvotni plan bio zaobići Korčulu, Emira i Toma na putu od Dubrovnika do Hvara iznenadila je jaka bura zbog koje su utočište našli u Lumbardi na otoku Korčuli.

„Putujući po cijelom svijetu više od 200 dana godišnje imao sam priliku vidjeti sve kontinete po nekoliko puta. Proputovao sam preko 80 zemlja, a samo se osjećaja s Korčule tog jutra tako jasno sjećam. Sa svim svojim životnim iskustvom mogu sigurno reći – to je bilo nešto posebno. Taj mir poslije bure, taj osjećaj otočanima je dobro poznat. Oluja je prošla, more je bilo mirno i čisto, a brod se gotovo nije micao. Zrak je bio ispunjen mirisom soli, ruža, ružmarina i lavande. Otok kojeg smo htjeli zaobići, pokazao nam je svoju najljepšu stranu. Promijenili smo plan i ostali“. – prisjetio se Emir svojeg prvog susreta s Korčulom nakon djetinstva.

Budući da i Emir i Tom rado popiju Negroni ili „gin tonic“, došli su na ideju da naprave prvi korčulanski džin koji bi objedinio posebnosti Korčule, njene vegetacije, mora i bogate povijesti. Osam je godina trebalo kako bi Emir i Tom ideju pretvorili u djelo, a prvi korčulanski džin danas mogu kušati svi ljubitelji tog destilata od žitarica i aromatiziranih melasa čija se aromatizacija postiže ili umjetnim aromama, ili, kako je s korčulanskim džinom slučaj, putem maceracije začina i trava.
Korčulanski džin destilira se u Njemačkoj, u Eckenrnfordeu, malom mjestu na Baltiku i to London dry metodom destilacije tijekom koje se alkoholne pare aromatiziraju biljem stvarajući visokokvalitetne džinove. Aromatiziran je s 13 različitih biljaka od kojih je većina s otoka poput ružinih latica, cvjetova lavande, naranče, limuna, matičnjaka, mente, sjemena korijandera i korjena anđelike. Tu je i jedan od najbitnijih sastojaka, smreka s ličke visoravni te ručno brana lavanda s Hvara, mahuna vanilije kao i prstohvat cumeo papra koji zaokružuje svježi i izbalansirani okus dajući džinu laku notu grejpa. Cumeo papar, koji ima okus grejpa, odabran je kako bi obogatio korčulanski džin ne samo radi svog okusa, već i radi svoje povijesti. Naime smatra se da je cumeo papar u Europu donio najpoznatiji Korčulanin, Marko Polo, čija se sudbonosna godina našla i u simboličnom imenu korčulanskog džina.

Šetajući uskim ulicama starog grada kroz koje je nekoć šetao i Marko Polo, Emir i Tom čuli su priču o jednoj od najvećih pomorskih bitaka prilikom koje su se 1298. godine ispred Korčule sukobile flote Mletačke Republike, odnosno Venecije i Genove. Marko Polo je sudjelovao u bici kao zapovjednik galije u obrani venecijanske Korčule, a Đenovežani ga zarobljavaju i bacaju u tamnicu. Inspirirani tim djelićem povijesti, pod dojmom srednjovjekovnog grada, Emir i Tom odlučili su svoj džin nazvati Curzola 1298., a svoju trgovinu Curzola store.

Njihovoj korčulanskoj priči uskoro se pridružuje Werner koji je otočanima s dva pjenušava vina, s malim postotkom alkohola, želio ponudili idealno ljetno piće. Osim Wernera, Emiru i Tomu pridružila se i Marija Baničević s djevičanskim maslinovim uljem proizvedenim na otoku koje se puni u keramičke, ručno oslikane, unikatne boce simboličkog imena „Mokoš“ po drevnoj staroslavenskoj božici.

Kvalitetu i posebnost korčulanskog džina prepoznali su i renomirani stručnjaci destilata diljem Europe i svijeta. Džin Curzola 1298. na poznatom njemačkom natjecanju destilata u Berlinu, Destille Berlin, osvaja srebro za okus, dok na najprestižnijem svjetskom natjecanju vina i destilata IWSC (Internation Wine and Spirits Competition) u Londonu, na kojem su sudjelovali kandidati iz 94 zemlje, osvaja srebrnu medalju za okus (blind tasting) te zlatnu medalju za dizajn boce! Dizajn boce osmislili su Emir i Tom, no uskoro se uključio i ilustrator Dejan Slavuljica iz Sarajeva. Konačan proizvod je upečatljiva boca s motivom hobotnice koja je zarobila brod kao uspomena na burnu noć koja ih je dovela na otok.

Ako ste u potrazi za poznatim, ali inovativnim okusima Mediterana te suvenirom koji će vas oduševiti ne samo okusom i mirisom, već i dizajnom, navratite u Curzola store odmah pokraj Trga Sv. Justine. Trgovina je otvorena svakog dana u jutarnjim i popodnevnim satima.

Dora Lozica
Naslovnica Korčula

Najčitanije

OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg

OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg
Na Korčuli su pale prve pahulje snijega. Iako se mještani nadaju snijegu u svojim naseljima, za sad je nekoliko ...
OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg

Najnovije

Zagađeno more kod Piplića u Uvali Lapad

Zagađeno more kod Piplića u Uvali Lapad
More kod Piplića u Uvali Lapad zagađeno je vjerojatno kanalizacijskim ispustom ili nekom prljavštinom koje su mo...
Zagađeno more kod Piplića u Uvali Lapad