Ulazak u svijet filatelista sličan je ulasku u neka davno minula vremena, u doba bez struje, televizora, telefona, Interneta... Skupljanje poštanskih marki u današnje užurbano doba čini se toliko nestvarnim, da je i sama redovna skupština filatelista u četvrtak u Širokoj ulici izgledala tako. Dočekuje nas škripavi parket i prastare stolice, u jednom dijelu prostorije Gradskog kotara Grada okupiranih šutljivim šahistima, u drugom zauzetih starijom čeljadi pod predsjedanjem Damirom Premužakom – Kanajom. Dok slaže papire i priprema se za početak, s visokog prozora gledamo kako Širokom ulicom prolaze neki turisti i čitaju jelovnik pred obližnjim restoranom.  

BASNOSLOVNO BOGATSTVO

Kanaja je posložio papire i prionuo poslu, a ozbiljnosti situacije pridonosi gospar Božo Kovačević koji krasopisom popisuje članove Društva u malu bilježnicu. I to, u današnje doba laptopa i drugih tehnoloških čuda, izgleda nestvarno. Najprije tihi i pomalo stidljivi, filatelisti sjede na svojim drvenim stolicama i pogledavaju prema fotografu koji se priprema za fotografiranje. Njihove članske iskaznice starinske su, od kartona i preklopljene na tri dijela, a ne plastificirane kao što moderno doba nalaže. Razgovor počinje teći spontano, najprije s gospođom Jelkom Jerković, uz zapisničarku Niku Basor Kapidžić, jedinu članicu koja se u četvrtak pojavila na redovnoj skupštini. Poznatiji članovi ovog Društva su Niko Kapetanić, Božo Lasić i Antun Ničetić. Oni nisu bili na skupu, ali zato su se tu, uz već nabrojane, našli Dubravko Kovačević, Mladen Žile, Vladimir Šarić i Luko Kosović. Predsjednici su se tijekom godina mijenjali, sve dok prije deset godina na to mjesto nije zasjeo Damir Premužak - Kanaja. Danas Društvo broji 28 članova, a među njima je i dosta numizmatičara.

Osnivač Društva bio je plemeniti Frano Gondola (Gundulić). Njihov najstariji živući član danas je gospar Antun Zago koji će 1. studenog napuniti 102 godine.

- Društvo je djelovalo do 1910. i tu mu se malo gubi trag - kaže Premužak. - Odmah poslije Prvog svjetskog rata ponovo je oživjelo, a obnovio ga je dr. Niko Iveta i bio mu predsjednik sve do iza Drugog svjetskog rata – ističe. Osoba od velikog značaja za dubrovačke filateliste bio je pokojni otac Dubravka Kovačevića, Josip, od milja zvani Pepica, koji je dugo godina bio tajnik Društva. Dobitnik je Zlatnog znaka Hrvatskog filatelističkog saveza. Ljubav prema filateliji prenio je na sina...

- Moj je pape volio marke, počeo ih je skupljati još kao dječak – sjeća se gospar Dubo. – Pravio je posebne albume i u njih lijepio marke. Imao je jako lijep rukopis pa je bilježio i svaki društveni događaj. Bio je zaljubljen u filateliju, a i ja sam. Na maloj sličici jedan puta jedan centimetar možete pročitati povijest jednog naroda ili neko zbivanje u društvu. Još ako je ta mala sličica nastala pogreškom, može vrijediti basnoslovno bogatstvo! – kaže Dubo. – Takvih je primjera bilo više. Recimo, marka koja se nalazi u glavnom gradu Mauriciusa, Port Louisu, u poštanskom muzeju. Ta marka, Blue Mauritius iz 1847. godine, vrijedi više od 2 milijuna eura. Najinteresantnije je da skupljači uglavnom skupljaju neku temu na markama – ističe Dubo, čija je tematika maraka domovina Hrvatska. Naslijedio ih je od oca, a u filateliji postoje tri razdoblja hrvatskih maraka – 1918., Nezavisna Država Hrvatska i današnja Hrvatska.

KONTRA POLITIKE

Tematika Mladena Žile prvo su bile životinje, a počeo ih je skupljati kao desetogodišnjak. Poslije je nastavio skupljati marke s temom cvijeća. Izlagao je na posljednjem JUFIZ-u (Jugoslavenskoj filatelističkoj izložbi), a čak je bio i član ocjenjivačkog suda, na što je jako ponosan. I gospar Mladen je, kao i ostali, dugogodišnji član Društva, a sastaju se jedanput tjedno.

- Marke sam počela skupljati kao dijete – sjeća se gospođa Jelka, kojoj je prva tematika bila sport. Ljubav prema filateliji malo je zakočila obitelj i obiteljske obveze, ali kada su djeca stasala, nastavila se intenzivnije baviti svojim hobijem. Redovno je kupovala marke, najprije Jugoslavije pa onda Hrvatske, a prijatelji iz inozemstva nerijetko je iznenade lijepim poštanskim markama. – Moja djeca nemaju afiniteta, oni više vole internet nego nešto skupljati i čuvati – smije se gospođa Jelka. Dok razgovaramo, gospar Vlatko donio je albume sa starim razglednicama i dvije medalje koje su obilježile važne godišnjice Društva. Albumi bi se mogli listati satima. Nike kaže kako su njena tema planine, a to i ne čudi s obzirom da je dugogodišnja članica Hrvatskog planinarskog društva Dubrovnik. Luko Kosović skuplja marke s  temom pomorstva... Dubrovački filatelisti ponose se svojim raritetnim markama i razglednicama. Vlatko Šarić, primjerice, ima zbirku od preko 1200 razglednica, a neki pošiljatelji bili su Vlaho Bukovac, Ivo Vojnović, Flora Jakšić... Sve važne godišnjice inače obilježavaju prigodnim markama i kuvertama te organiziraju male, ali vrijedne izložbe. U kolovozu spremaju izložbu Bukovac u filateliji, u rujnu će tema biti planine, a u studenome 'Jug' u filateliji. Sve su važne događaje obilježavali prigodnim markama pa tako i dolazak Svetog Oca Ivana Pavla II. u Hrvatsku, posebno u Dubrovnik, te planinarske pohode, skijaške uspjehe obitelji Kostelić i one Vaterpolskog kluba 'Jug'.

- Nikad od osnutka nije obilježen niti jedan politički skup. U Društvu su uvijek djelovali mudri ljudi koji nisu pridavali važnost političkim zbivanjima, znajući da su prolazna – zaključio je predsjednik dubrovačkih filatelista Damir Premužak. Kao i manje-više svakoj udruzi, nedostaje im sredstava za rad. Nekada im je dugogodišnji sponzor bila Pošta, što stoji i u njihovom statutu. Sad više nije pa će i statut morati mijenjati...

PREVARENA POŠTA

Filatelija je ljubav prema poštanskim markama, njihovo skupljanje i proučavanje, ali i skupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala. Filatelisti marke skupljaju u albume, a rijetki primjerci maraka (kao i novčića i novčanica) postižu visoke cijene.

Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem, a plaćao ih je primatelj pošiljke. Takav način naplaćivanja pokazao se nevaljanim jer se nerijetko događalo da je pošiljatelj jednostavno iz vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. 'dolazim' ili 'dobro sam' pa bi primatelj, pročitavši poruku, odbio primiti pismo i pošta bi ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu. Tada se Englez Rowland Hill dosjetio da se tiskaju male potvrde koje bi se lijepile na poštanske pošiljke i tako je 6. svibnja 1840. godine nastala prva marka tiskana u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, prva marka izdana je 1850. godine.

GLUMICA I CIGARŠPIC

Raritetne marke nastaju često igrom slučaja ili zbog smrti poznatih osoba čiji su likovi otiskani na njima. Kada je glumica Audrey Hepburn preminula od raka, njezin je sin zabranio distribuciju maraka s likom svoje majke na kojoj je prikazan detalj iz filma 'Doručak kod Tiffany' i gdje Audrey puši 'cigaršpic'. Marke su brzo povučene iz upotrebe, a nevelik broj maraka koje su do tada puštene u promet danas slove za najskuplju modernu marku. Ovu marku zovu još i 'Mauritius novog doba'. Zadnja je na aukciji prodana za 135 tisuća eura.

Dube Marjanović