Bogatstvo manifestacija kroz protekli tjedan posvećen obilježavanju Feste sv. Vlaha 2010. dobivaju epilog. Neki događaji su se nastavili, kao zanimljiva kulturno povijesna izložba ''Državni grb Dubrovačke Republike,'' u autorstvu Frane Čizmića, kustosa Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževu dvoru, predstavljena 5. veljače. Uz ravnateljicu Dubrovačkih muzeja Pavicu Vilać, koja je govorila na otvaranju, i Franu Čizmića, izložbu je otvorila dogradonačelnica Tatjana Bonačić Šimac. Izložbu prati iscrpan monografski katalog koji u povijesnom pregledu slikom i tekstom prezentira bogatstvo tradicije uporabe grbova u Dubrovniku od vremena kada je Dubrovnik bio pod vlašću Bizanta i Venecije u ranom srednjem vijeku, kada je isticao znakove njihova vrhovništva do doba zamjene mletačkog suvereniteta ugarskim (nakon 1358.), kada se pojavljuje ''možda najstariji dubrovački državni simbol''. Od sredine 14. stoljeća počinje se kultu sv. Vlaha uz vjersko pridavati i političko značenje, što se ogleda u prisutnosti svečeva lika na fortifikacijama, novcu, zastavama koje su isticane na kopnu i moru. Lik sv. Vlaha imao je u Dubrovniku značenje grba, ističe Čizmić. ''Na uobičajenom štitu nalazimo ga tek u 18. stoljeću. Na memorandumima pomorskih konzulata javlja se uz državni grb, a ponekad i u dvostrukom grbu, koji se sastoji od dva ovalna štita: u desnom je sv. Vlaho, a u lijevome državni grb. Ne može se sa sigurnošću reći kada je započela uporaba ugarskoga grba u Dubrovniku. Čini se da je u tome prevagnuo politički oportunizam, u vrijeme nadolazeće osmanlijske opasnosti, kad je Dubrovnik trebao jaču zaštitu vrhovne vlasti. Dubrovčani su taj grb prihvatili kao znak svoga identiteta te su ga zadržali i nakon prekida državnih veza s Ugarskom 1526., sve do kraja Republike. Prikazivali su ga najčešće s obrnutim rasporedom boja vrpca nego u ugarskom grbu... Uz glavnu brodsku zastavu s likom sv. Vlaha, dubrovački su brodovi u 18. stoljeću isticali i sporednu zastavu, na kojoj je bio jednostavan grb s natpisom u tri retka: ''LI-BER-TAS,'' navodi u katalogu autor.

Tradicija koja je i danas u uporabi jednako kao i grb, dakako u ne više u funkciji državnog suvereniteta, nego poštovanog povijesnog slijeda. Izložbu prati bogatstvo eksponata koji svjedoče o povijesnom značaju i ugledu stare Republike, a predstavljene su slike, dokumenti, memorandumi, na čelu s Grbovnikom dubrovačkog plemstva, uljem na platnu nastalim prije 1666. godine. Ova u pravom smislu povijesna izložba sigurno će privući brojne posjetitelje.     

S.S.