Vrijeme: Dubrovnik

Danas:

15°

 

Sutra:

min15° max20°

 

« Reportaža

BITOLA – MOJ RODEN KRAJ

Grad koji je utemeljio Filip II. Makedonski

05.10.2009. 11:00

· ·   ·  

Bitola, moj roden kraj,

Vo tebe sum roden, za mene si raj,

Bitola, moj roden kraj,

Jas tebe sakam, od srce, znaj,

Bitola, moj roden kraj,

Za tebe peam, od srce, znaj.

Teško ćete pronaći nekoga našega sugrađanina srednje i starije dobi koji ne poznaje ove stihove uglazbljene u svima dobro poznatu i neponovljivu makedonsku narodnu pjesmu. A kada vam je u nekom od tamošnjih restorana još i zapjevaju, uz bogatu trpezu, izvrsnu „žltu“ rakiju i još bolje vino, teško je odoljeti nagomilanim emocijama tako da, unatoč besprijekorno urođenom mehanizmu samokontrole, nerijetko sve krene u veselome smjeru pa se na podu nađe i poneka slomljena vinska čaša. I, nitko se ne ljuti.

Hrvati u Bitoli

Bitola, drugi po veličini grad u Republici Makedoniji, vuče svoje porijeklo još iz antičkih vremena kada su ovuda prolazili mnogi karavanski putevi, među njima najznačajnija Via Egnatia. Temelje stare Herakleje ( Heraclea Lyncestis ), antičkog grada i prvog spomena Bitole, udario je Filip II. Makedonski na sjeveru plodne Pelagonije na obroncima planine Baba, čiji je najviši vrh, Pelister ( 2601 m ) odavno proglašen nacionalnim parkom. Grad, koji Turci i Grci zovu još i Monastiri, tijekom je svoje burne prošlosti imao brojne uspone i još brojnije padove. Svoj je najveći procvat doživio u Otomanskom Carstvu, kao centar sandžaka turske Rumelije kada je bio jedan od njenih najznačajnijih prometnih, administrativnih, trgovačkih, visokoškolskih i diplomatskih središta. Rado će vam ovdje i s ponosom kazati da je početkom dvadesetog stoljeća svoje konzulate tu imalo dvanaest država, ali i danas čak jedanaest, među kojima i Republika Hrvatska. Ovdje su svoje prve filmske kadrove još daleke 1905. snimali braća Manaki, a vojnu akademiju je služio i Kemal Paša kasnije nazvan Ataturk ( otac svih Turaka ), osnivač moderne turske države. U ovaj se grad često dolazilo za potrebe državne službe, pa je tako tu živio i radio veliki broj Hrvata, od kojih su mnogi u Bitoli osnovali obitelj i zauvijek ostali. Zato je tu i otvoren naš konzulat, jer su Hrvati, nakon Makedonaca koji čine gotovo 90 posto gradskog stanovništva, ovdje među najbrojnijim etničkim skupinama koje ga danas naseljavaju. Od 1994. tu djeluje i Hrvatski kulturni centar „Marko Marulić“. Po procjenama hrvatskog konzulata, u Bitoli živi između 400 i 500 Hrvata, dok ih u cijeloj Makedoniji ima oko 5 tisuća.

Spoj tradicionalne makedonske i obližnje grčke kuhinje

Većina turista u Bitolu dolazi na izlet s obližnjeg Ohridskog jezera, ali i na proputovanju prema Grčkoj. Grad je vrijedan truda za posjetiti ga, jer se doista ovdje ima što vidjeti i doživjeti. I smještaj u nekoliko dobrih hotela je vrhunske kvalitete, ali su zato restorani  nešto doista posebno. Spoj tradicionalne makedonske i obližnje grčke kuhinje daje izvrsnu ponudu jela, dok duga ugostiteljska tradicija zaokružuje jedan nadasve vrhunski kulinarski doživljaj. Centar grada, u potpunosti pješačka zona, čist je i lijepo uređen sa brojnim trgovinama, kafe barovima i restoranima te izuzetno prometan tijekom cijeloga dana i do kasno u noć ( bolje reći, do rano ujutro ). Obližnja tržnica u staroj čaršiji je pravo ogledalo bogatoga poljoprivrednog kraja ali i nadasve - jako jeftina. Pješačka zona, a zovu je Širok sokak, prostire se između dvaju glavnih trgova. Na jednom nazvanog po Goci Delčevu je veliki hotel Epinal a na drugome zanimljivog imena Magnolija upravo se dovršava veliki spomenik Filipu II. Makedonskom kojem će ubuduće društvo činiti ovdašnji starosjedioci - dvije velike džamije ( Isak i Yeni ) i jedna sahat-kula. A u srcu pješačke zone njezin je neočekivani zaštitni znak - velika katolička crkva. Zanimljiva je priča o sahat-kuli, visokoj 30 metara, za koju se ne zna točno kada je nastala, ali legenda kaže da su za potrebe njene čvrste gradnje Turci miješajući kreč uz vodu utrošili i 60 tisuća kokošjih jaja. Današnji satni mehanizam, nakon što je stari godinama bio izvan upotrebe i nekoristan, postavili su njemački nacisti 1943. u znak zahvale gradu što je do tada uredno održavao njemačko ratno groblje iz Prvog svjetskog rata. Bitolu barem jednom u životu trebate posjetiti i osjetiti njenu magičnu moć. Nepoznati pjesnik nije uzalud onako lijepo opjevao grad u popularnoj narodnoj pjesmi. I nije slučajno na koncu dodao:

Mnogu gradovi, sela projdov,

Kako tebe mil za mene nigde ne najdoh.

Neven Jerković

Nivas
Nivas.hr | Uploading 24/7
Interactive Design & Development
Ladislava Štritofa 1
Zagreb 10000 Croatia
Work 385-(0)1 | 2320-541
dubrovacki.hr
Dubrovački vjesnik d.o.o.
Vukovarska 10
Dubrovnik 20000 Croatia
Centrala 385-(0)-20-357-033